FEBUS

Život je igra
 
PrijemKalendarČesto Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupi


Delite | 
 

 Spavanje i snovi

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
Diavolo
Admin
Admin
avatar

Broj poruka : 690
Reputation : 1
Datum upisa : 16.12.2011
Lokacija : Srbija

PočaljiNaslov: Spavanje i snovi    Pon Dec 19, 2011 6:27 am

SPAVAJMO, SANJAJMO…

Potreban svima poput hrane i vode kako bi se telo odmorilo i osposobilo za akciju, delovanje, učenje... San. On ne predstavlja gubljenje vremena niti stanje bez svesti, već proces neophodan za telesnu i duhovnu regeneraciju organizma u kojem provodimo, prema rečima psihologa, jednu trećinu svog života.

Iako se san sve do 1950. godine povezivao sa pasivnim delom našeg života, novija istraživanja dokazuju suprotno potvrđujući veoma složenu strukturu sna, kao i aktivno delovanje ljudskog mozga tokom njega.

Čak i ako se spava samo sat i po manje nego što je potrebno,

pažnja tokom dana smanjena je za otprilike jednu trećinu. Nedostatak i loš kvalitet sna mogu imati vrlo ozbiljne posledice po zdravlje čoveka. Negativno utiču na radnu sposobnost, sposobnost razmišljanja i obradu informacija, koncentraciju, pamćenje. Takođe igraju značajnu ulogu kada je reč o donošenju moralnih odluka, a u krajnjim slučajevima mogu prouzrokovati i prevremenu smrt.

San je veoma složen fenomen i nauka 21. veka ga još uvek do kraja nije otkrila. Jedan od retkih stručnjaka sa naših prostora koji istražuje ovaj fenomen je dr Bojana Škorc, profesor psihologije i stručni saradnik u Laboratoriji za eskperimentalnu psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Evo šta je ona rekla o snu.

Koja je uloga i struktura sna?

Posmatrajući sa jezičkog aspekta, spavanje se u srpskom jeziku odnosi na sanjanje ali i na fizičko spavanje odnosno odmaranje. Ovo govori da mi u stvari jezički ne razlikujemo ta dva procesa. Međutim oni sa psihološkog stanovišta nisu isto. Za vreme spavanja, takozvanog dubogog sna, organizam se fizički odmara i obnavlja svoje resurse. Tada je metabolizam spušten na minimum, usporeni su metabolički procesi, usporen je krvotok, pada pritisak i što je san dublji ti indikatori su očigledniji. U fazi dubokog sna, takozvanog delta sna, koji je dobio ime po nervnom ritmu koji je karakterističan za njega i koji je vrlo niske amplitude, jedva da imamo neke tragove svesti jer je organizam krajnje opušten. Za ovaj period spavanja možemo reći da fizički spavamo jer nemamo ni jednu svesnu aktivnost. Fiziolozi ovu fazu nazivaju „mala smrt” jer se u toj fazi čovek svodi na nivo kome ili jedno besvesno stanje u kome su nam fizički parametri krajnje mali. Posle toga počinju da se javljaju prvi „špicevi” ili aktivnosti koji su indikatori toga da postoji nervna aktivnost koja nalikuje budnom stanju. Paralelno sa tom neuralnom promenom, dešavaju se snažne fizičke promene na organizmu. Povećava nam se puls, raste krvni pritisak, dolazi do jedne vrste mišićne reakcije i do pokretanja očiju. Kada dođe do ove faze mi kažemo da je došlo do sanjanja i to se naziva REM faza. Rem faza se pokazala kao najvažnija jer bez nje nema kvalitetnog odmora. Ona se ciklično ponavlja četiri do pet puta tokom noći.

Koja je uloga sanjanja, REM faze?

U pedesetim, šezdesetim godinama prošlog veka, kada se još nije znalo o značaju REM-a, izveden je jedan eksperiment na dve grupe studenata. Jedna grupa je spavala prirodnim snom od 8h dok je druga grupa spavala isto 8h ali je bila buđena kada je dolazila blizu faze REMA-a. Faktički obe grupe su vremenski isto spavale samo što druga grupa nije imala REM fazu, nije sanjala.Već posle nekoliko dana došlo je do strašnih psiholoških promena na grupi koja nije sanjala, pa je to jedan od retkih eksperimenata koji je prekinut iz humanih razloga. Desilo se da su stubjekti potpuno poremetili svesno, budno stanje a neki od njih su ostali u trajno poremećenom mentalnom stanju. Ovaj eksperiment je rađen u vreme kada se nije znalo koliko je sanjanje važno. Međutim, nama je pokazao da je za ljuski odmor najvažnije to koliko sanjamo a ne koliko smo bili opušteni u toku noći ili koliko smo vremena proveli u stanju dubokog sna.

Zadatak fizičkog odmora (pasivnog spavanja) u prvom ciklusu spavanja koji traje 1,5 h je da iščisti naš organižam metabolički i da ga pripremi za sledeći dan. Istraživanja pokazuju da se čovek fizički vrlo brzo dovede u uredno, nulto stanje, stanje ravnoteže. To znači da bi mogli da ustanemo posle 1,5h spavanja potpuno odmorni da nema cele priče o sanjanju/snevanju i tome koliko nas snovi mentalno/psihološki „pročišćavaju”.

Istraživanja pokazuje da je 23 h najbolje vreme za odlazak na spavanje. Zašto?

Fiziolozi su po ovom pitanju veoma striktni i oni kažu da je najvažniji i najdragoceniji deo odmora taj prvi mikroritam koji postoji u svakom noćnom spavanju i koji se sastoji iz dva ultradialna ritma od devedeset minuta. To govori da su prva tri sata spavanja u stvari odredila koliko ste se odmorili.

Tačno je da je najzdravije ići na spavanje oko 23 h. To je neka granica, posle koje je san narušen. Izlučivanje hormona metanola koji učvršćuje san i okrepljuje organizam nastaje jedan sat posle ponoći i jako je važno da ne zaustavljamo ovaj prirodni proces organizma. Posle ovog metaboličkog procesa počinje „mentalno pročišćavanje“ ili snevanje/sanjanje koje predstavlja najvažniji deo noćnog odmora. Moram da kažem da su istraživanja pokazala neverovatnu prilagodljivost čoveka kada je reč o ovoj temi. Mislim da nije nezdravo ići na spavanje u dva sata posle ponoći ali pod uslovom da je to deo svakodnevnog životnog ritma čoveka. Istraživanja nedvosmisleno pokazuju da ljudi koji stalno menjaju ritam spavanja (to su oni koji ne znaju da vam kažu kada tačno idu na spavanje) i ljudi koji su budni noću imaju potpuno iste fizičke posledice. Posle nekog vremena prvo strada memorija i pamćenje, zatim moralno vrednovanje, sposobnost da kontrolišete svoje ponašanje a krajnji rezultati mogu biti i trajna mentalna oštećenja.

Iako znamo da je noć predviđena za spavanje, neki ljudi su baš tada spremni za akciju i jako im je teško da odu na vereme u krevet. O čemu se zapravo radi i koliko mi možemo na to da utičemo?

Ne treba zaboraviti da je potreba za snom ipak individualna. Kroz istraživanja se pokazalo da je posmatranje sna povezano sa ritmičkim pulsiranjem celog ljudskog organizma. Postoje podela na „ljude ševe“ i „ljude sove”. To znači da postoji takav dnevno-noćni ritam, takozvani cirkadijalni ritam na osnovu koga nekome odgovara više ranije a nekom kasnije spavanje. Neka istraživanja pokazuju da je ova podela na ševe i sove faktički urođena i da je deo naše ličnosti. Neki ljudi vole da rade noću i njihov maksimalni puls sposobnosti je negde oko 23 ili 24h. To su ljudi koji lako uče i uglavnom je ovo karakteristično za umetnike, oni vole noću da slikaju, sviraju... Dok druga grupa ljudi voli da ustane rano ujutru, da ima uredan dnevni red i čim počne da se smrkava oni počinju da zevaju i osećaju se umorno. Ovu grupu ljudi je nemoguće održati u budnom stanju posle 22, 23 h.
Ako sebe prepoznajete u nekom od ovih ritmova, pokušajte da organizujete svoj dan u skladu sa tim. Ako ste noćni tip, biraje u životu aktivnosti ili takav stil rada koji će biti u saglasnosti sa vašim prirodnim ritmom. Međutim morate biti oprezni ukoliko ovakav način života nije deo vašeg svakodnevnog ritma jer može doći do velikih posledica.

Da li je moguće zameniti noćni san dnevnim odmorom?

Sa obzirom da je čovek pre svega vizuelno biće i da se uglavnom oslanja na čulo vida, njegova prirodna potreba je da se “isključi” tokom noći. Na primer, neke životinje kod kojih nije dominantno čulo vida ne moraju da spavaju noću, one imaju neki svoj ritam i mogu da spavaju bez obzira da li je dan ili noć. Pošto smo vizuelna bića i deo prirode, trebalo bi da poštujemo ritam planete. Prirodno je da ljudski organizam počne da se sprema za spavanje kad na planeti padne mrak. Istraživanja jasno pokazuju da je nemoguće na kvalitetan način nadoknaditi neprospavanu noć produženim ili dnevnim spavanjem. Svako jutro nadbubrežna žlezda budi organizam ubacivanjem hormona stresa koji dostiže svoj maksimum oko devet sati ujutru, tako da pokušaj da se neprospavana noć nadoknadi produženim jutarnjim spavanjem nije prirodan proces. Imate ljude koji rade noću i takav rad (barem bi tako trebalo) spada u beneficirani radni staž jer to nije prirodno stanje za čoveka. Dnevno odmor je dobar ali se tokom njega retko sanja i zato se ne može računati da je izgubljeni noćni odmor nadoknađen dnevnim dremežom. Svako od nas može donekle normalno da funkcioniše tokom dana iako je prethodnu noć spavao možda pet ili šest sati. Međutim, to dugovanje REM-a (sanjanja) moraće se nadoknaditi jer će sam organizam slati signale poput umora, oslabljene koncentracije, razdražljivosti…

Da li je samo određeni broj prospavanih sati garancija za dobar odmor?

Istraživanja pokazuju da naše raspoloženje nakon spavanja ne zavisi samo od dužine sna, već od faze sna iz koje smo se probudili. Broj REM-ova (sanjanja) odlučuje o tome kako ćemo se osećati nakon spavanja. Za dobar odmor potrebno je četiri do pet REM faza. Možemo spavati 12 i 15h ali to ne znači da smo imali dovoljan broj REM-ova i da ćemo se probuditi odmorni. Dokazano je da stimulansi poput kafe, alkohola, cigareta, pomeraju REM fazu. To znači da ćemo fizički zaspati ali da nećemo dovoljno sanjati i samim tim se nećemo ni odmoriti.

Da li možemo da utičemo iz koje faze sna ćemo se probuditi?

Moram da kažem da mnogo faktora utiče na dobar i kvalitetan san i retko je imati potpuno idealan san. Međutim, urednim odlaskom na spavanje (jedan sat pre ponoći) omogućavamo normalan tok metaboličkog procesa. Nekonzumiranjem alkohola, napitaka sa kofeinom kao i cigareta nekoliko sati pre odlaska na spavanje, putem čega ne pomeramo REM fazu, možemo omogućiti da se probudimo iz faze laganog sna koji sledi nakon poslednjeg REM-a i time obezbedimo da se posle spavanja osećamo odmorno i osveženo. Ne bi trebalo da vas brine ako ne možete da se setite svega što ste tokom noći sanjali jer se uglavnom pamti san iz poslednje REM faze.

Prema nekim istraživanjima studenti za vreme ispitnog roka imaju mnogo više REM-ova, da li je to tačno?

To je i za očekivati jer stresne situacije povećavaju broj REM-ova, a spremanje ispita predstavlja psihološki stres i jeste mentalno opterećenje.

Poznato je da veliki broj ljudi uzima lekove za spavanje. Da li lekovi zaista pomažu kod nesanice?

Prema mom saznanju, bez obzira na to šta farmaceutske kuće govore, lekovi protiv nesanice ne postoje! Ono što lekovi rade, u velikoj većini, jeste uticaj na nesvesni deo sna. Fizički produžite spavanje ali imate jednak broj REM-ova kao i da niste uzeli lek. Medikamenti nemaju uticaj na kvalitet i broj REM-a, i samim tim lekovi nas samo drže „onesvešćenim” tokom noći pa se na neki način osećamo lakše ujutru. Dakle, lekovi za spavanje ne postoje, postoje samo lekovi za duboki san gde se vi fizički relaksirate ali da li i koliko ćete sanjati je ipak domen psihologije, gde spada i nesanica, i na to je teško uticati medikamentima. Najbolji način da pomognete sebi u ovakvoj situaciji je da popijete čaj od kamilice, nane ili šolju mleka, znači da uzmete neka prirodna sredstva.

Očigledno je koliko kvalitetan san odigrava važanu ulogu za zdravlje čoveka i utiče na kvalitet njegovog života. Pogotovo ako se ima u vidu da čovek provede trećinu životnog veka u spavanju – čak 25 godina ukoliko doživi 75 godina starosti, san postaje još značajniji.

Čoveku je potrebno da se budi svež, odmoran, spreman na sve aktivnosti koje dan pred njim nosi. Ukoliko to nije tako, svakako treba razmisliti o životnim navikama i promenama koje su na ovom polju neophodne.

izvor: VOX, časopis za studente


Naša najveća snaga nije u tome da nikad ne padnemo, već da se svaki put kad padnemo - podignemo.


Poslednji izmenio Diavolo dana Uto Maj 07, 2013 4:24 am, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
http://febus.serbianforum.info/
Diavolo
Admin
Admin
avatar

Broj poruka : 690
Reputation : 1
Datum upisa : 16.12.2011
Lokacija : Srbija

PočaljiNaslov: Re: Spavanje i snovi    Pon Dec 19, 2011 6:29 am

Lucidni snovi

ŠTA SU LUCIDNI SNOVI?

Šta su lucidni snovi ili lucidno sanjanje? Lucidni snovi su snovi u kojima smo svjesni da sanjamo. Obično se dese kada tokom sna, zbog čudnih događaja u snu, postanemo svjesni da sanjamo. Većina ljudi koji se trude da pamte svoje snove su ovo nekad doživjeli. Moguće je da su se odmah poslije saznanja da sanjaju probudili ali moguće je da se ostane duže vremena u snu i da smo sasvim svjesni da

Da li možemo kontrolisati snove?

Obično uz lucidnost ide i određeni stepen kontrole nad snom. Količina dostupne kontrole sna razlikuje se od sna do sna i svakog sanjača do sanjača. Vježbanje pridonosi poboljšanju kontrole nad događajima u snu. Najčešće u lucidnim snovima sanjači mogu birati kako da reaguju na događaje u snu, dok sasvim rijetko mogu da kontrolišu sve pojave u snu – san ima svoju radnju. NPR, umjesto da pokušavate izbjeći neku opasnost kao što bi prirodno uradili kada ne znate da sanjate, možete odlučiti da se suočite licem u lice sa zastrašujućim događajem iz sna, znajući da vam se ništa ne može desiti.
Mogućnost kontrole može promjeniti san iz zastrašujućeg, frustrirajućeg ili izluđujućeg iskustva u kojem ste bespomoćna žrtva, u iskustvo u kojem privremeno možete odbaciti brige i oprez budnog života i uživati jedinstveno zadovoljstvo potpune slobode. Kao što smo naveli, rijetki ljudi mogu i da lucidnom snom postignuz stepen kontrole kada mogu formirati stan po svojoj slobodnoj volji, znači stvoriti bilo kakav svijet, proživjeti bilo koju fantaziju i iskusiti sve što zamisle!

Da li svi sanjaju?

Svi sanjaju. Svi sisari imaju REM spavanje. Većina snova dešava se u toku REM faze sna. To se pokazalo kada su budili ljude u različitim stepenima spavanja i postavljali pitanje da li su sanjali. U 85% buđenja iz REM faze sna ljudi su izvještavali da su sanjali. Nakon buđenja iz drugih faza spavanja (ukupno zvanih ne-REM faza) rijetko ima izjava o sanjanju. REM faza se tokom noći mijenja sa ne-REM fazom u ciklusima koji traju oko 90 minuta.
U toku 8-časovnog sna provešćete oko sat i po u REM fazi podijeljenoj u četiri ili pet “REM perioda”, u trajanju od 5 do 45 minuta. Većinu snova zaboravimo. Neki ljudi nikada se ne sjećaju snova dok drugi svake noći pamte pet ili više. Pamćenje snova može se razviti odnosno poboljšati i to je neophodno za učenje lucidnog sanjanja.

Da li lucidni snovi ometaju funkciju spavanja i odmora?

Lucidno sanjanje je normalna pojava u toku sna. U toku lucidnog sna mozak i tijelo su u istom fizičkom stanju kao i u najobičnijem ne-lucidnom snu. Snovi su rezultat aktivnosti mozga dok su čula isključena za vanjski svijet. U takvom stanju, i tipično tokom REM sna, um stvara iskustva iz trenutno aktivnih misli, briga, sjećanja i fantazija.
Snovi nisu unaprijed stvorene priče već se kreiraju dok se krećete kroz njih. Saznanje da sanjate jednostavno vam dozvoljava da usmjerite san u konstruktivnom i pozitivnom smjeru, kao što usmjeravate misli dok ste budni. Dalje, lucidni vam snovi mogu dati čak više informacija o vama samima nego ne-lucidni snovi, jer možete posmatrati razvoj sna iz svojih osjećanja i sklonosti, dok ste svjesni da sanjate i da se san rađa u vama. Pogrešno je smatrati su snovi nesvjesni procesi koji trebaju takvi i ostati.
Vaša svijest je uvijek prisutna u vašim snovima. Da nije, ne biste pamtili snove, jer možete upamtiti samo događaj koji ste svjesno iskusili. Dodatna “svesnost” lucidnog sna ništa drugo nego saznanje da sanjamo.

Zašto iskusiti lucidne snove?

Šta mislite da u snu možete bez ikakvog straha učiniti sve što poželite.
Zakoni fizike i društveni zakoni ne vrijede u snu. Jedina ograničenja su okviri vaše mašte. Veliki dio mogućnosti sna izgubljen je jer ljudi ne prepoznaju da sanjaju. Kada u snu nismo lucidni, mislimo i ponašamo se kao da smo u budnoj stvarnosti, to vodi u bezrazložne frustracije, konfuzije i rasipanje snaga, i u najgorem slučaju, u zastrašujuće noćne more.
Pogrešno usmjeren trud za obavljanje obaveza budnoga života u snovima, imaju za posljedicu tjeskobne snove u kojima aparati ne rade kako treba, kasnimo na sastanke, zaboravljamo na važne ispite, ne možemo naći pravi put i tako dalje, imamo problema sa ljubavima. Tjeskobni snovi i noćne more mogu se prevladati lucidnim sanjanjem jer ako znate da sanjate nemate potrebu da se bilo čega bojite. Događaji u snu ne mogu da vam naštete. Lucidni snovi, osim što vam pomažu da vodite snove u zadovoljavajućem smjeru, uživate fantastične avanture i prevladate noćne more, mogu biti i dragocjena oruđa za uspjeh u vašemu budnom životu.
Lucidni sanjači mogu promišljeno pokretati prirodni kreativni potencijal snova za rješavanje problema i umjetničko nadahnuće. Sportisti, javni izvođači, i slično, mogu se pripremati, vježbati i unapređivati svoje znanje i iskustvo dok spavaju. To je samo blagi primjer različitih načina na koji ljudi koriste lucidno sanjanje da bi proširili svoj život. Svi mi provodimo trećinu svojega života spavajući, zašto iz tog vremena ne izvući maksimum?

Kako imati lucidan san?

Prve lucidne snove možete doživjeti jako brzo nakon početka vježbi i tehnika lucidnog sanjanja, u roku od čak par dana od početka. Već samo čitanje ovih redova ili tekstova o lucidnim snovima može prouzrokovati lucidni san, iako veoma rijetko. Da bi smo postigli sposobnost da imamo lucidan san po našoj volji, potrebno je, za prosječnog čovjeka, više godina istrajnog rada. Postoje mnoge tehnike za razvoj vještina lucidnog sanjanja, koje je nemoguće sve spomenuti sada.
Navešćemo samo one koje čine osnovu ovladavanja lucidnim snovima. Kao prvu stvar, moramo imati ispravan mentalni stav i preispitati svoj sistem vjerovanja. Ispravan stav predstavlja dobar dio uspjeha u lucidnom sanjanju, jer je san mentalna tvorevina, odnosno proizvod našeg uma. Isto tako, mora postojati jaka želja i motivacija da se postane svjestan u snu te spremnost da se odvoji jedan dio vremena i koncentracije u svrhu postizanja tog cilja. Vrlo važno je se dobro sjećati snova i voditi dnevnik snova. Ako osoba nema sjećanje na san, ona možda i sanja lucidne snove, ali njoj to ništa ne znači jer se ne sjeća istog i iskustva lucindog sanjanja. Vođenje dnevnika snova nije lako, ali je nažalost apsolutno potrebno ako želimo bilo šta značajnije napraviti na polju lucidnih snova.

Ključ lucidnih snova – svjesnost

Pošto nam je glavni cilj postati svjestan u snu, razvijanje svjesnosti dok smo budni je glavni ključ za razvoj sposobnosti lucidnog sanjanja. Ovo je metoda koja je inače djelotvorna sama za sebe, ali u kombinaciji sa ostalim metodama, daje optimalan način za trening lucidnog sanjanja. Glavni cilj je povećatisvjesnost tokom dana, sa ciljem da tu svjesnost proširiom u svijet snova. Dosta ljudi smatra da su već dovoljno svjesni i ne mogu biti svjesniji više nego što jesu. Međutim često ni u stvarnom životu to nismo: npr jesmo li ikada slušali radio ili gledali tv, a da uopšte ne znamo, šta gledamo ili slušamo. Ostavili smo neku stvar, ali nema šanse da se sjetimo gdje, kako i zašto? To su momenti u kojima je naša svjest negdje odlutala i nismo dovoljno koncetrisani. Nije cilj sada da svi postanu opsjednuti okolinom oko sebe, već da konstantno budemo svih momenata koji nas okružuju i prolaze. Npr. ako jedemo budimo onda svjesni toga, ako vam se pojave misli koje vašu
svijest skreću sa procesa jedenja, postanite svjesni tog prijelaza u toku svojih misli. Budite svjesni svoje svjesnosti poput neutralnog posmatrača. Inače, praksa meditacije je izvrsna za vježbanje svjesnosti. Povišenje nivoa svjesnosti, znači i razvoj sposobnosti lucidnog sanjanja.

TEHNIKE ZA POSTIZANJE LUCIDNOG SNA

Indukcija lucidnog sna

Za sve one koji nestrpljivo očekuju da što prije iskuse lucidni san, najefikasnija je tehnika za brzu quick indukciju lucidnog sna. Ona nije zamjena za vođenje dnevnika i rad na snovima ali može dati omogućiti određeni stepen lucidnosti. Svi koji žele postići da po volji i neograničeno budu svjesni u snovima, trebaju sistemski, od temelja graditi sve elemente budnog sanjanja. Instrukcije za ovu “brzinsku” tehniku indukcije (bez ulaženja u objašnjenje zašto se treba raditi upravo na takav način) su slijedeće:

1. Pođite na spavanje između 22 i 01 sat, te planirajte buđenje nakon približno 6 sati spavanja. Prije spavanja, ležeći na leđima, zatvorite oči, i radite koncentraciju na prostor između obrva (treće oko), kroz zatvorene kapke. Za to vrijeme mentalno i sa osjećajem, ponavljajte autosugestiju poput: “Noćas ću postati svjestan/svjesna da sanjam”. Ako um počne lutati, ponovo usmjerite pažnju na treće oko i nastavite sa autosugestijom sve dok ne utonete u san.
2. Nakon otprilike 6 sati spavanja, ustanite iz kreveta i budite budni 1 – 1.5 sat (po mogućnosti čitajte ili razmišljajte o lucidnom sanjanju). Važno je potpuno se razbuditi za to vrijeme.
3. Vratite se u krevet i ponovo radite tehniku koncentracije na treće oko uz autosugestiju. Moguće je da ćete imati problema da ponovno zaspete, što može potrajati i do 1 h, ali nakon što konačno zaspete, počinje zabava. Da ne bi bili iznenađeni rezultatima ove tehnike, ovako je moguće pored lucidnog sna, izazvati i svjesno iskustvo astralne projekcije kao i iskustvo tzv. “lažnog buđenja”, kada je osoba uvjerena da je budna i počinje obavljati svoju svakodnevnu jutarnju rutinu a da u stvari još uvijek sanja. U svakom slučaju, možete imati zanimljivo iskustvo.

TEST REALNOSTI

Sledeća tehnika koja je takođe jako uspješna je test realnosti.
Znači potrebno je u toku budnosti što češće i redovnije raditi sledeće testove da bi Vam se desilo da iste uradite i u snu.
Najčešći testovi realnosti su:
1. Gledanje na sat, pa sklanjanje pogleda i gledanje na sat ponovo. (U slučaju da to uradite u snu vrijeme će svaki puta vjerovatno prikazivati drastičnu razliku, što će Vam ukazati da sanjate). Ovo pali bolje sa digitalnim satovima nego sa analognim.
2. Uključivanje i isključivanje svjetla na prekidaču. (U slučaju da ste u snu, prekidač vjerovatno neće raditi, što će Vam ukazati da sanjate).
3. Ogledanje u ogledalu. (Ogledanje u ogledalu u snu će najvjerovatnije dati iskrivljenu ili mutnu sliku)
4. Čitanje knjige ili teksta za redom više puta. (Čitanje u snu će dovesti do toga da svaki put pročitani tekst će promjeniti sadržaj.).

Najčešći problem kada već uspijete postići lucidni san je taj da da produžite isti i da se ne budite neplanirano iz njega.


Naša najveća snaga nije u tome da nikad ne padnemo, već da se svaki put kad padnemo - podignemo.
Nazad na vrh Ići dole
http://febus.serbianforum.info/
 

Spavanje i snovi

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

 Similar topics

-
» Muzika pred spavanje
» Kada idete na spavanje?
» Upečatljivi snovi
» Ljubav, smrt i snovi - zbirka prva
» Snovi koji predvidjaju budućnost

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
FEBUS :: DRUŠTVO :: Psihologija-